Hoze Raul Kapablanka: Razmišljanja o šahu


Hoze Raul Kapablanka

Evo jednog zanimljivog clanka kojeg je napisao Kapablanka. Naziv clanka je „Sah“ a objavljen je na stranama 459-462 u casopisu English Review, u novembru 1922:

„Redovno su me pitali, kakav mozak mora da ima sahovski sampion? Koje su kvalitete neophodne? Kakva je veza izmedju saha i drugih psihickih aktivnosti? Itd. Mogu samo da kazem da danas imam donekle slabije pamcenje, ali sam kao dijete mogao lako da zapamtim bilo sta. Moj rekord je bio kada sam ponovio tri stranice iz istorije koje sam samo jednom procitao, a bio sam mali djecak, i nisam ispustio ni jednu jedinu rijec. Ali kako sam rastao – ustvari kada sam postao prvoklasni sahista – obicno sam pokusavao da zaboravim sve ono sto nisam smatrao da je vazno da se zapamti, i bio sam toliko uspjesan u tom treningu da sada imam teskoca u pamcenju opstih stvari. Tako se desava, sada, da dok nekoliko strucnjaka mogu da se sjete svake od mojih ozbiljnih partija koju sam odigrao u poslednjih 22. godine ja se tesko mogu sjetiti cak i jedne od njih. Partiju koju igram danas mogu lako zadrzati u glavi nekoliko nedjelja, ali poslije toga zauvijek je zaboravim. Nema sumnje moja sadasnja, iako slabija nego nekad, memorija ona koju sam ja vjezbom postigao.

Ja sam se trudio da to postignem sa namjerom da izbjegnem gubitak nocnog sna poslije teske partije.

Tako ja mogu da odem na spavanje odmah poslije partije, bilo da pobjedim ili izgubim, i jedan sat poslije duge, naporne simultane seanse protiv bilo kojeg broja protivnika, ja mogu mirno da legnem u krevet da spavam.

Uopste memorija sahovskog eksperta je slicna memoriji  velikih muzicara. Isto kao veliki pijanista, na primjer, koji moze sjediti i svirati satima bez gledanja partiture djela kojeg svira, tako sahovski majstor moze proci kroz beskrajne partije i varijante koje su nesvjesno uskladistene u njegovom mozgu. Veliki muzicari vide note svojim „mentalnim vidom“ kao da su one ispred njih. Na potpuno isti nacin sahovski majstor vidi poteze i pozicije. Ako momentalno zaborave neku notu ili potez, sto moze biti slucaj, prethodna nota ili potez ce ih podsjetiti na ono sto sledi. Postoji logicka sekvenca koja pomaze ekspertima da nadvladaju te teskoce. Trebalo bi zapaziti tu cinjenicu da mora postojati neka analogija izmedju razmisljanja muzicara i sahiste. Poznajem nekoliko slavnih muzicara koji su bili mnogo skloni sahu, a sa druge strane skoro svi sahisti eksperti bili su skloni muzici. Moramo pomenuti kao najupadljiviji primjer da je Philidor, pionir moderne sahovske teorije, sahovski genije, najjaci igrac svoje epohe, bio takodje jedan od najslavnijih francuskih muzicara svog vremena.

Kakvu vrstu mozga mora imati svjetski sampion ne mogu da kazem, ali smatram da su spoljasnji uslovi veoma vazni bez obzira na prirodni talenat koji neko posjeduje u tom smislu,  neophodni su zajedno, jer imati stvarno dobro opste obrazovanje znaci posjedovanje sireg pogleda i tada se moze gledati na partiju sa sire tacke gledista.

To je sada mozda istinitije nego ranije, jer  buduci da je sah jako mnogo napredovao tokom poslednjih sezdeset godina, pa je sada postati sampion mnogo tezi zadatak. U vezi sa ovim trebalo bi skrenuti paznju na cinjenicu  da je istina da su u proslosti neki veliki sahisti bili bez bilo kakvog znanja o necemu drugom i imali su vrlo malo bilo kakve kulture, sa druge strane svi svjetski sampioni u poslednjih 60 godina, ne ukljucujuci mene, bili ljudi sa natprosjecnom kulturom. To je bio sucaj sa Anderssenom, Steinitzom, i Laskerom.

Postoje, ipak, dva kvaliteta, koja su izgleda apsolutno sustinska za postizanje istaknutih rezultata u sahu. To su: izuzetna snaga koncentracije i snaga da se vizualizuje pozicija koja moze nastati iz pozicije koja je ispred igraca. Cesto se tvrdilo da je potreban mozak matematicara kojim treba da se odlikuje i sahista. To je istina kod Anderssena koji je bio profesor matematike kao i Laskera koji je matematicar, ali smo otkrili da je Morphy bio advokat a Philidor muzicar. Toliko o ovome sto se odnosi na sampione. Sto se tice drugih igraca koji nisu nikada postali sampioni, ali koji su postali svjetski poznate sahovske licnoti, mi mozemo pomenuti, uz ostale, da je Tarrasch, ljekar; Pillsbury, advokat; Aljehin, advokat; Zukertort, ljekar. U samoj Engleskoj imamo tokom pedesetih godina Howarda Stauntona, ucenika Shakespearea, i Buckle-a, istoricara. Sigurno je dovoljno raznolikosti u mentalitetu ovih nekoliko ljudi koje sam pomenuo. Sada su jedini slavni sahisti sa matematickim umom Dr E. Lasker, bivsi svjetski sampion, i Dr M. Vidmar. Usput mogu da dodam da je Dr Vidmar dobro poznat autoritet medju elektroinzenjerima, pa je objavio neke odlicne radove iz te oblasti. On je takodje profesor Univerziteta u Ljubljani, u Cehoslovackoj (Ovdje Kapablanka pravi pogeresku mjesajuci kao jos neki u to vrijeme Cehoslovacku i Jugoslaviju – G.T.) i istovremeno upravlja nekim inzenjerijskim radovima u prethodno pomenutom gradu, a sve ga to nije sprijecilo da bude jedan od glavnih svjetskih igraca, sto pokazuje da sahovske kvalitete nisu inkompatibilne sa kvalitetama potrebnim za neke druge oblasti.

Sada smo dosli do pitanja koje su zemlje i ljudi su najvjestiji u ovoj igri. Iako su u proslosti bili najistaknutiji Jevreji i Sloveni, ja ne vjerujem da je to nuzno vezano za rasu.

S druge strane kako je sah napredovao i postalo je teze u njemu uspjeti, pitanje klime, po mom misljenju postaje sve vise odlucujuci faktor. Ocigledno dok je sah po svojoj prirodi igra u zatvorenom prostoru, trebao bi se igrati vise u zemljama sa hladnom klimom, u dugim zimskim nocima, nego u zemljama gdje ugodno vrijeme naprosto poziva pojedinca da izadje napolje. Englezi su uopsteno govoreci strpljivi, odredjeni i promisljeni. To su odlicne predispozicije za sah. Nazalost u njihovim skolskim danima oni provode vecinu slobodnog vremena na otvorenom prostoru, loveci tokom zime. Sah zbog toga uglavnom ne nauce u ranim godinama, a to je najbolje vrijeme da bi se postalo dobar igrac. Usprkos tome u Engleskoj postoji veliki broj dobrih igraca, ali medju njima nema nikoga ko je rangiran medju najboljima na svijetu. To je uglanom posljedica nedostatka medjunarodnih takmicenja. Samo kroz bliske susrete sa najboljim ekspertima njihov standard igre se moze povecati. Bio je samo jedan veliki medjunarodni turnir u Engleskoj u poslednjih 23. godine. Nadam se da ce u buducnosti biti vise podrske za takva takmicenja, tako da Engleska moze uskoro zauzeti jos jednom vodecu ulogu u sahu.

Postoje neka razmisljanja u vezi saha kao edukacionog sredstva i to bi bilo zanimljivo razmotriti. Sah se u odnosu na um moze uporediti sa onim sto je sport ili atletika u odnosu na tijelo: nacin vjezbe a istovremeno pruza zadoovoljstvo. Moralno je vazan, jer sah moze da posluzi da sacuva one koji ga igraju od nekih drugih opasnih aktivnosti u zatvorenom prostoru.

Kladjenje je nezanimljivo, cak i vise, kladjenje je prakticno izvan ove diskusije. Zbog prave prirode saha to je cinjenica koja bi je trebala preporuciti  paznji vaspitaca.

Kao socijalni faktor sah zauzima jedinstveno mjesto. On dovodi zajedno ljude svih stepeni socijalne ljestvice, bez obzira na vjerovanje ili religiju. Sahovska igra je ista sirom svijeta. Ako neko putuje sa jednog mjesta na drugo, ne moze imati bolju preporuku koja ce mu osigurati topli docek, nego biti sahista. Sve sto treba da ucini bilo gdje putuje sirom svijeta jeste da otkrije gdje se sastaju sahisti i podje tamo. Mnogo puta vidio sam stranca koji je dosao u vodeci sahovski klub i potrazio nekog od sluzbenika. Sve sto je bilo potrebno jeste njegova tvrdnja da je sahista. Odmah bi ga pozivali da bude ugoscen i smjesten kod nekoga kuci. Ako bi trazio protivnika, nekoga bi uskoro pronasli za njega. Tako bi se uskoro ta osoba upoznala sa ljudima sa kojima se ne bi mozda srela ni na jedan drugi nacin.“

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.