Turnir: Turnir kandidata iz 1953. godine bio je najveći i najjači turnir do tada, gde je 15 vrhunskih igrača odigralo po 28 partija.
Zanimljivosti: Demonstratori su prenosili poteze sporo i sa teškim greškama, ali bio je i jedan dobar demonstrator, Kuper, koji je vukao na demonstracionoj tabli poteze bolje nego na turnirskoj tabli u Opatiji!
Lista učesnika: Prvobitni pravilnik iz 1949. je planirao 10 učesnika. Direktno pravo nastupa imala su prva petorica sa FIDE Kandidata 1950: Bronštajn, Boleslavski, Smislov, Keres i Najdorf, dok bi ostala petorica došla sa Međuzonskog turnira 1952. Na 21. kongresu FIDE u Kopenhagenu (10-17.7.1950) su za direktne učesnike izglasani i oni koji su iz objektivnih razloga sprečeni da učestvuju na Turniru kandidata 1950: Eve (sprečen službom) i Reševski (Vlada SAD mu nije dopustila ulaz u Mađarsku), čime se broj učesnika popeo na 12. Kvalifikaciona mesta dobijena su u Saltsjebadenu i Stokholmu na Međuzonskom turniru 1952, gde su svih pet pozivnica osvojili sovjetski igrači: Kotov, Tajmanov, Petrosjan, Geler i Averbah. Naknadno su uključeni i igrači sa deobe petog mesta na međuzonskom: Stolberg, Sabo i Gligorić. Planirano je da igra 14 igrača jer se pričalo da Reševski neće igrati, ali on se ipak naknadno prijavio, što je 23. avgusta odobrio 24. kongres FIDE u Šafahuzenu, te se broj kandidata ipak popeo na 15.
Na današnji dan, prije mnogo godina, rođen je veliki šahovski mislilac. Vjerovatno najznačajniji šahista koji nije bio svjetski prvak, Akiba Rubinstein (1880-1961).
Živio je dug i uglavnom nesretan život, izdržao dva rata i doživio mirne i site šezdesete, ali njegove najsjajnije godine stanu u jednu deceniju.
Potičući iz religiozne porodice, šah je počeo da igra kasno – tek sa 16 godina!
Prije toga, Akiba je tiho i mirno proučavao talmudsku mudrost u velikoj jevrejskoj porodici, kojih je u to vrijeme bilo toliko u Poljskoj. Kod kuće je bilo mnogo knjiga, a mladiću je nekako u ruke pala tanka brošura u kojoj je mudrost drevne igre objašnjena na starozavjetnom jeziku. Danas se ova knjiga nalazi u biblioteci Borisa Gelfanda, možda najvatrenijeg poštovaoca Rubinštajnovog stvaralaštva. Ali čak sam i ja, ne baš rubinštajnist, s poštovanjem listao požutjele stranice שחוק השאך (sic!)
Šah je ušao u Akibin život, promijenio ga i unapred odredio budućnost mladog genija. Nije imao učitelje, ali redovna komunikacija sa dvojicom Geršama – Salveom i Rotlevyjem (s kojima je kasnije igrao jednu od svojih najpoznatijih partija) i ogroman samostalan rad omogućili su Rubinštajnu da brzo preuzme vodeću poziciju u Poljskoj, a ubrzo i u čitavoj Ruskoj imperiji.
Bile su to spokojne godine, kada se činilo da je stigla svijetla budućnost. Umjetnost i nauka su naglo napredovale, a ni šah nije zaostajao. Akiba je bio temeljit i nije slučajno što nekoliko konceptualnih varijanti otvaranja nosi njegovo ime do danas, a na kraju krajeva, prošlo je više od stotinu godina. On je bio taj koji je organizovao partiju. Nije igrao da bi kopirao druge, nije se zanosio rijetkim varijantama. Igrao je partije - čvrsto, snažno, strateški. I, po mom mišljenju, postao je pionir tako fundamentalnog stava prema šahu. Zatim su tu bili Botvinik, Geler i drugi. Ali prvi je bio Rubinštajn.
Veliki Akiba maestralno je igrao završnice, a naša generacija je učila iz njegovih topovskih završnica. Vrlo suptilno je osjetio važnost prelaska iz faze otvaranja u središnjicu, a njegove najbolje partije i dalje oduševljavaju svojom cjelovitošću. Ali Rubinštajn nije bio samo mislilac i teoretičar. Između 1907. i 1914. bio je jedan od dva najjača igrača na svijetu, uz Laskera. Sjećam se koliko sam proučavao njegovog stvaralaštvo sa 10-11 godina. Ovo nisu banalne riječi, vjerujte mi.
I da budem potpuno iskren, ovo je jedini klasik za kojeg to mogu reći.
Da parafraziramo Dovlatova, mogao sam se diviti Laskerovoj igračkoj mudrosti, genijalnosti Kapablanke, moći Aljehina – ali sam želio biti samo kao Rubinštajn. Ali to je bilo u teoriji. U praksi su mi stvari ispale drugačije. Ali kakvu je on letvicu postavio!
Mislilac i veoma jak praktičar. Rijetka kombinacija. To se ne može reći za Korčnoja, Keresa ili Bronštajna.
Akiba je imao sve. Ali nije bilo dovoljno snažnog karaktera. Zato Rubinstein nije uspio prikupiti sredstva za meč za titulu, kako su to zahtijevali običaji tog vremena. To je uspio Aljehin koji je bio spreman da putuje po svijetu, prikupljajući novac za meč. A Akiba se bavio samo šahom. Nije vlada stajala iza njega – kao iza Kapablanke, ili velikodušni filantrop, kao, oprostite na poređenju, iza Maršala ili Janovskog. Kao rezultat toga, genije nije uspio ni da pokuša da osvoji najvišu titulu. Ali uspio je da nastavi da dokazuje svoju vještinu. Uvijek mu se to činilo važnijim. Treba uraditi pravu stvar, i biće šta bude.
A onda je došao rat. Prvi svjetski rat. Čitava Evropa je ležala u ruševinama. Sva ušteđevina je izgubljena. Šah je dugo otišao iz prvog plana, a kada se 1922. godine, iscrpljen ratnim nedaćama, Rubinštajn vratio velikom šahu, više nije bio isti. Pojedinačni uspjesi smjenjivali su se s neuspjesima, a što je najvažnije, nestala je ta magična Rubinsteinova nit, koja je u najboljim godinama kao da je povezivala njegove poteze. A neobično se sve češće pojavljuju u njegovom ponašanju… Godine 1931. Akiba Kivelevič je konačno napustio šah, a u preostalih trideset godina malo je ljudi čulo za njega.
Nedavno su pronađeni najrjeđi arhivski dokumenti – porodici Rubinstein je dozvoljeno da se nastani u Belgiji.
U rubrici „profesija“ piše – „profesor„. Ne šahista, ne maestro, već profesor. Takav je bio u suštini, a ne formalno.
Čak se ne zna ni kako je tačno Rubinštajn uspeo da preživi Holokaust. Prema jednoj od dokumentovanih verzija, on je već bio priveden, ali se pokazalo da je komandant fašističke jedinice koja deluje u Belgiji bio zaljubljenik u šah…
Poslednjih godina veliki velemajstor je živio sam, u staračkom domu u Belgiji. Nema dokaza o njegovom interesovanju za šah, iako je u drugoj polovini pedesetih ponovo izašao na naslovne strane. Rubinštajn nije dočekao novinare koji su pokušali da razgovaraju s njim. I da budem iskren, sve je ukazivalo na to da je njegova psihosomatika potpuno uništena.
Zamislite nova mirna vremena – Talj se, čini mi se tada borio protiv Botvinika… Ali , kako bi neki starac koji satima bulji u tablu i mrmlja nešto ispod glasa, nekome bio interesenatan. I tako je otišao.
Teška sudbina.
Ko zna koje bi visine Rubinštajn dostigao da nije bilo Prvog svjetskog rata?
Ali i ono što je uspio da uradi u desetak njegovih najboljih godina više je nego dovoljno za visoko mjesto u panteonu svetskog šaha. Sjetimo se velikog Akibe – on nije bio čak ni kamen rubin, već čisti dijamant. Genije.
Organizator: Šahovski klub „Rokada“, Bijelo Polje i
JU Centar za sport i rekreaciju Bijelo Polje
Mjesto i vrijeme odigravanja: Bijelo Polje, sala Hotela ,,Franca“ Bijelo Polje, 2-5. Januar 2023. godine
Pravo učešća: Svi šahisti/šahistkinje iz zemlje i inostranstva
Sistem takmičenja: Švajcarski sistem, 7 kola, zajednički turnir za šahiste i šahistkinje
Tempo igre: 90 minuta po igraču uz dodatak od po 30 sekundi za svaki odigrani potez počevši od prvog.
Dopušteno kašnjenje na partiju je 60 minuta. Turnir će se rejtingovati kod FIDE.
Nagradni fond: 1.700,00 €
Redovne nagrade: (1.150,00 €): I – 200,00 €, II – 150,00 €, III – 120,00 €,
IV-100,00 €, V- VI -90,00 €, VII-VIII – 80,00 €, IX – X – 70,00 €, XI – XII – 50 €
Specijalne nagrade: (550,00 €): Najbolje plasirana šahistkinja 50,00 €;
najbolje plasirani šahista ili šahistkinja (2003. godište iii mlađi/a) 50,00 €; najbolje plasirani šahista iii šahistkinja (1957. godište ili stariji/a) 50,00 €; najbolje plasirani šahisti ili šahistkinje rejtinga FIDE od 0- 2000: I – 80,00 €; II – 70,00 € i III – 50,00 €;
najbolje plasirani članovi Šahovskog kluba ,,Rokada“ I – 80,00 €, II – 70,00 € i III – 50,00 €.
Nagrade nisu kumulativne. Pobjedniku turnira pripada i pehar u trajno vlasništvo, a trojici prvorangiranih medalje.
Upisnina: 20,00 € (za mlađe od 20 godina 10,00 €).
Upisnina se uplaćuje na licu mjesta, a prije početka prvog kola. Svaki učesnik dužan je ponijeti šahovsku garnituru standardnih dimenzija i elektronski šahovski sat.
Turnirski program: Prijave do ponedjeljka, 2. Januara 2023. godine do 15:30h. Svečano otvaranje u ponedjeljak, 2. Januara 2023. godine u 15:45h.
Prvo kolo u ponedjeljak, 2. januara 2023. godine u 16:00h. Drugo kolo u utorak, 3. januara u 09:30h. Treće kolo 3. januara u 16:00h. Četvrto kolo u srijedu, 4. januara u 09:30h. Peto kolo 4. januara u 16:00h. Šesto kolo u četvrtak 5. januara u 09:00h. Sedmo kolo (poslednje kolo) 5. januara u 14:00h.
Učesnici će imati pravo da u prva tri kola traže da najviše jednom ne budu parovani – bye (za taj BYE će dobiti pola poena). Zahtjev za “bye” se mora uputiti glavnom sudiji turnira prije parovanja prvog kola i prije završetka posljednje partije prvog ili drugog kola. Zatvaranje turnira i proglašenje najboljih u četvrtak 5. januara 2023.godine, neposredno nakon završetka posljednjeg sedmog kola (orijentaciono oko 18:30h).
Detaljnije pojedinosti turnira biće regulisane Turnirskim pravilnikom (Organizator zadržava pravo izmjene raspisa turnira). Prijave i informacije: Šahovski klub „Rokada“ mob.+ 382 (0)63 223032; Zoran Lazarević, ili e-mail: lzoran13@gmail.com
Knjiga FM Dragana Popadića iz Tivta: „Kad figure ožive“ izaziva veliki interes svih medija. 30. novembra Dragan Popadić je gostovao na RT Herceg Novi i predstavio gledaocima svoju šestu šahovsku knjigu! Ova knjiga će biti u utorak, 4. decembra predstavljena čitalačkoj publici u Tivtu!
Turnir: Meč za titulu ženskog prvaka sveta igrao se u Domu radnika fizičke kulture (Halturina 22) u Lenjingradu. Igrao se meč od 14 partija, a slavila je Bikova sa 8-6.
Zanimljivosti: Sekundant Bikove bio je Judovič, a sekundant Rudenko bio je Toluš. Poslednja partija započela je 17. septembra, a nastavak je odlagan nekoliko dana zbog bolesti Rudenko.
Drugog dana takmičenja Nihal Sarin je sakupio 2,5 poena iz 3 partije pa je izbio na čelo tabele sa 4,5 poena. Drugo i treće mjesto dijele Erigaisi i Mamedjarov sa 3,5 poena.
Gorjačkina je bila prilično iskrena u svom intervjuu posle partije sa službenicom za štampu Anom Kantane. “Još uvijek se zagrijavam na ovom turniru, nije sve glatko, ali dajem sve od sebe. Još nisam iskoristila sve svoje mogućnosti. Protivnica mi dozvoljava da dobijem perspektivne pozicije, ali se onda prilično dobro brani”.
Lagno,Kateryna (2563) – Tan,Zhongyi (2514) [B52]
Women Candidates Pool B Khiva UZB (1.2), 30.11.2022
Nakon partije, Tan Zhongyi je bila ljubazna da odgovara na pitanje novinara. “Osjećam se malo nervozno. Osjećam da mi je igra malo napeta, i da se nisam potpuno opustila. Nadam se da će mi posle sutrašnje pauze biti bolje”, bili su njeni prvi utisci.
Ona je nastavila da govori o svom gledištu u vezi otvaranja. “Prvih 18 poteza Lagno odigrala je tako brzo, da su to vjerovatno bile sve domaće pripreme. Možda sam trebala igrati …b6. Ne znam šta je propustila, ali nakon b4 sam uspjela da pojednostavim spoziciju i prezadovolja sam današnjim remijem”.
Imao sam priliku da posjetim Kneset juče. Ali, ne sam, već sa Anandom. I to ne samo radi podrške šahu, već da odigram simultanku naslijepo.
Odlučili smo da se ne opterećujemo i svako od nas je trebao da igra protiv tri protivnika.
Mora se reći da igra naslijepo i dalje iznenađuje i oduševljava ljude – a kada je u pitanju simultanka, za mnoge to izgleda kao čudo.
Samouvjereno smo se Viši i ja nosily sa protivnicima, ali je bilo borbe. Članovi Kneseta Zeev Elkin i Yoav Kish igrali su veoma dobro.
Od mvojih rivala izdvojiću generalnog direktora izraelskog ministarstva sporta Raza Froelicha. Čak je trebala i dobra ideja da ga pobijedim (igrao sam crnim figurama):
1.d4 Nf6 2.Bf4 c5 3.e3 g6 4. Nf3 Bg7 5. c3 Qb66. Qc2 cd 7. Nxd4?! d6 8. Bb5+ Kf8!!, i ispostavilo se da je bijeli u nevolji.
Protivnik je našao najbolju šansu: 9. Nbd2 e5 10. Nc4 Qc7 11. Bg3, ali nakon 11…a6 nije bilo spasa. Uopšte, moramo praviti više događaja, pa čak i zvaničnih turnira igre naslijepo. Uvijek je zanimljivo i privlači široku publiku.
30.11.2022. – Tata Steel Chess India je počeo u ponedjeljak u Kalkuti. Svaki od dva turnira ima po jednog lidera sa 3 od 3 nakon prvog dana rapid turnira. Na open turniru, Shakhriyar Mamedyarov je preuzeo vođstvo, dok je među ženama Nana Dzagnidze prva na tabeli. Do kraja turnira je preostalo još šest kola. |
Fotografija: Lennart Ootes
Shakh i dalje maksimalno, Naka izgubio dvije partije za redom
Ne samo da je Shakhriyar Mamedyarov postigao tri pobjede u isto toliko partija na početku Tata Steel Chess India turnira, već je i pobijedio dva svoja najopasnija protivnika na turniru. Shakh je započeo turnir pobjedom nad 16-godišnjim vunderkindom Gukeshom, jednom od indijskih zvijezda koja bi lako mogla osvojiti turnir. Zatim, nakon što je savladao Sethuramana bijelim, Azerbejdžanac je nadvladao Wesleyja Soa crnim figurama – pobjeda koja bi na kraju mogla odlučiti o pobjedniku turnira.
Prvi lider ima pun poen prednosti pred drugi dan turnira, a dvojica indijskih omladinca dijele drugo mjesto nakon tri kola. I Arjun Erigaisi i Nihal Sarin postigli su pobjedu i dva remija i dan završili sa 2 poena od 3.
U međuvremenu, stalni favorit (ako je Magnus Carlsen odsutan) na rapid- turnirima nije imao uspješan dan. Hikaru Nakamura je remizirao sa Nihalom crnim figurama u prvom kolu prije nego što je izgubio dva puta zaredom, prvo od So-a, a zatim od Nodirbeka Abdusattorova. Američki velemajstor će se suočiti s Mamedyarovom u utorak u prvom kolu – odlična šansa za početak potencijalnog povratka.
Na diobi drugog mjesta ¬— Arjun Erigaisi i Nihal Sarin | Fotografija: Lennart Ootes
Jedna od najiskusnijih šahistkinja u ženskoj sekciji preuzela je vođstvo u Kalkuti. Gruzijska zvijezda Nana Dzagnidze mogla je izgubiti prvu partiju protiv Savite Shri, najmlađe šahistkinje na turniru, ali indijska zvijezda u usponu nije uspjela pronaći pobjednički taktički udarac i na kraju je izgubila partiju. Dzagnidze je zatim savladala Vaishali Rameshbabu i Oliwia Kiolbasu i završila dan sa savršenim rezultatom. Slično kao i na otvorenom, jedini lider među ženama ima pun poen prednosti nakon tri kola. Međutim, konkurentkinje na ženskom turniru čine četiri igračice, s dvije bivše svjetske prvakinje Ukrajinke — Annom Ushenina i Mariya Muyzchuk — i dvije najjače indijske igračice — Humpy Koneru i Harika Dronavalli — koje su spremne da se suprotstave gruzijskoj šahistkinji.
Četvrti turnir šahista „Rumije“ održan je 26.11.2022. Trijumfovao je Nenad Aleksić sa rezultatom 15 iz 15. Drugo mjesto osvojio je Ismet Mustafić, sa samo jednim porazom, dok je treci FIDE majstor Milos Pečurica.
Raduje izuzetna zainteresovanost mladih šahista. Ovoga puta najbolji je bio dvanaestogodišnji Luka Jovanović. Učestvovalo je 16 takmičara.
Turnir: Na Kongresu FIDE, 13.7.1951. u Veneciji, odlučeno je da se Turnir kandidatkinja za izazivačicu svetske šampionke Rudenko dodeli Mosvki, jer nije bilo drugih kandidatura. Igralo se u Centralnom domu sovjetske armije u Moskvi. Slavila je Bikova i postala izazivačica. Sudila je Vera Čudova.
Lista učesnika: Na 21. kongresu FIDE u Kopenhagenu (10-17.7.1950) je odlučeno da direktno pravo nastupa imaju šest njih sa Ženskog FIDE šampionata 1949: Rupcova, Bikova, Belova, Keler, Trenmer i Silan, dok bi se ostale kvalifikovale ulaskom u prvih 6 na dva polufinala koja bi se igrala 1951. godine [Šahmatы v SSSR №09 1950]. Izgleda da se kasnije odustalo od polufinala, te se prešlo na zone. Sa šampionata SSSR (Kijev, V 1951) plasirale su se Zvorikina i Ignatjeva. Sa Zapadnoevropskog zonskog plasirale su se Hemskerk i Brus. Pobednica Zone 8 bila je Berea. Verovatno su iz Istočnoevropske zone došle Hruškova i Langoš. Jedno mesto bilo je predviđeno za SAD, a pripalo je šampionki SAD (Njujork, 20.X-4.XI 1951) Bejn [Chess Life, 5.V 1952]. Rezerve iz SAD su bile Karf i Greser, a FIDE je dodelila mesto za Karf [Chess Life, 5.IX 1952]. Ne znam kako se Rajšer kvlifikovala.
Literatura: Šahmatы v SSSR №02 1953, Večernяя Moskva.
Čuvena sjajna fotografija sa Olimpijade u Lajpcigu 1960. Samo bih dodao da sa lijeve strane stoji (sa naočarima) moj veliki prijatelj majstor Rapphy Persitz (1934-2008), član izraelskog tima na tom takmičenju. Bio je prvi izraelski omladinski šampion 1951. godine, a kasnije i član engleskog studentskog tima.
Nakon uspjeha programa podrške FIDE open turnirima tokom poslednje dvije godine, FIDE će proširiti svoj program paketa pomoći u 2023. godini, povećavajući ukupna sredstva na rekordnih 200.000 eura.
Kada je FIDE prvi put pokrenula ovaj globalni program 2021. godine, cilj joj je bio da postigne multiplikativni efekat: podržavanjem otvorenih turnira usred pandemije, namjeravali smo indirektno podržati mnoge druge segmente šahovske zajednice, uključujući mlade igrače, profesionalce, igračice, sudije, seniore, pa čak i početnike.
Pozitivan uticaj i dobijene povratne informacije čak su i premašile očekivanja, što opravdava nastavak programa – i njegovo proširenje.
„Open turniri predstavljaju veoma važan sastavni dio čitavog sistema šahovske zajednice. Pomažu mladim igračima da ‘rastu’, obezbjeđuju hljeb – a ponekad i više od toga – za stotine igrača sa rejtingom od 2500-2700, i predstavlja veoma važan dio profesionalnog život za šahistkinje sa rejtingom 2300-2500″, objasnio je Emil Sutovsky u ime GSC-a.
„Takođe pomaže lokalnim šahovskim klubovima i zajednicama, i često je važna veza između šaha i gradske ili regionalne skupštine. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da to sačuvamo.“
Svaki organizator open turnira koji se prijavi za paket pomoći će prihvatiti uslove i ispuniti uslove navedene ovde:
USLOVI I ZAHTJEVI
Prijava za Paket pomoći šalje se na gsc@fide.com do 31. decembra 2022.
Paket pomoći može iznositi najviše 20% nagradnog fonda i 10% ukupnog budžeta. U svakom slučaju, podrška po događaju ne smije prelaziti 12 hiljada eura.
Za ženske nagrade izdvaja se najmanje 10% ukupnog nagradnog fonda, a za veteranske nagrade najmanje 5% od ukupnog nagradnog fonda.
FIDE može zahtijevati da turnir odredi niže upisnine (ili izostanak upisnina) za dogovorene kategorije učesnika (veterane, omladince, žene i predstavnike zemalja u razvoju)
Pominjanje „Finansijski podržano od FIDE“ će biti vidljivo na medijskim resursima turnira (npr. web sajtovima, stranice društvenih medija)
FIDE može zahtijevati da FIDE i njeni sponzori budu razumno zastupljeni na turniru
Korisnici Paketa pomoći moraju poslati FIDE administrativni izvještaj po završetku turnira, dijeleći podatke kao što su povećanje nagradnog fonda, povećanje učešća, medijska pokrivenost na društvenim mrežama, broj žena, juniora i seniora koji su učestvovali, i tako dalje. Takođe očekujemo da korisnici pomognu medijskom timu FIDE u izvještavanju o događaju.
Molimo Organizatore da popune sledeći formular (svi navedeni podaci ostaju povjerljivi):
Čovjek koji je pobijedio Botvinika, Talja, Petrosjana, Fišera, Bronštajna, Larsena, Gligorića i druge vodeće igrače potpuno je zaboravljen.
Danas će neko pobijediti Carlsena u online rapidu, i već postane zvijezda.
A ovdje gotovo potpuni zaborav. Ne zato što nema knjige o njemu. Nema članaka. Čak ni srpska Vikipedija ne poznaje srpskog šahistu Dragoljuba Janoševića, koji je 50-70-ih godina mogao da pobjedi apsolutno svakoga. Janošević je igrao krajnje nestabilno. Često su ga iznevjerili živci, i nije postigao velike sportske uspjehe. Nije stigao na međuzonski turnir, a čini se da nije ni postao prvak Jugoslavije – bez obzira na sjajne uspjehe.
Moramo ga zapamtiti. Dragoljub Janošević (1923-1993)
Nakon kratke pauze, Šahovski klub „Herceg Novi 1949“ nastavlja sa radom i edukacijom šahovskih polaznika iz našeg grada sa kojima već duži vremenski period i sa uspjehom radi šahovski instruktor Vukoman Cerović.
Naime, u toku je rekonstrukcija prostorija premijerligaša iz Herceg Novog te je s’toga klub bio primoran da pronađe prinudno rješenje kako bi se šahovske sekcije nastavile.
Ovim putem se zahvaljujemo rukovodstvu MO Srbina koja nam je izašla u susret, a sve sa jednim ciljem, a to je stvaranje novih talentovanih šahista koji će u budućnosti biti nosioci našeg šahovskog kluba.
Ono što je poseban akcenat jeste i odlična saradnja sa lokalnom samoupravom Opštine Herceg Novi kao i sa Šahovskim Savezom Crne Gore koji nam davaju veliku podršku.
Ovo je samo početak, a u narednom periodu slijedi niz velikih šahovskih manifestacija koje će dodatno ojačati sportski život u gradu pod Orjenom.
Nagradni fond za ovu grupu je 70.000 €, dok će još 110.000 € biti u igri u finalu turnira kandidata za žene, čime će se ukupni iznos podići na rekordnih 250.000 €.
Alexandra Kosteniuk: „U jednom trenutku sam počela da igram neprecizno, i bila sam veoma zabrinuta za moju poziciju. Ali onda, u vremenskoj oskudici, imala sreću da sve figure razmjenim. Nisam baš zadovoljna svojim današnjim nastupom.“
Tan,Zhongyi (2514) – Lagno,Kateryna (2563) [D35]
Women Candidates Pool B Khiva UZB (1.1), 29.11.2022
Briljantan šahista, izvanredan trener i veoma zanimljiva osoba napunio je 64 godine.
Psakhis je bila neka vrsta supernove kasnih sedamdesetih. Energija je ključ, sjajno pamćenje, osjećaj za dinamiku, vještina u odbrani. Sve je bilo kod njega. Lev se tada probija se u red najboljih šahista Sovjetskog saveza, a time i svijeta. Usprkos potrebi za daljim putovanjima iz Krasnojarska, usprkos činjenici da u radijusu od nekoliko hiljada kilometara nije bilo sa kime bi vodio kampove za obuku.
Psakhis osvaja dva šampionata Sovjetskog saveza za redom (drugo – zajedno sa Kasparovom!), ulazi među deset najboljih na svijetu, a čini se da će još dugo biti u svjetskoj šahovskoj eliti.
Nažalost, to se nije desilo.
Šta je bio razlog? Zdravlje – u tom periodu, Lev je upravo bio zaražen hepatitisom C, koji ga je skoro ubio na pragu njegovog pedesetog rođendana? Nedostatak turnira – Krogius i društvo nisu dozvolili Psakhisu da igra ni na jednom od super turniru ranih 80-ih, šaljući ga na kružne turnire srednje klase u socijalističkim zemljama? Spoznaja da Kasparova ne može stići, a ostalo nije toliko zanimljivo? Određena impresioniranost i brzo se pojavio višak kilograma? Ne znam – ali Psakhis brzo napušta elitu,
i iako drži konstantno visok nivo sve do kraja 20. veka, Lev Borisovič već polako okreće ka trenerskom poslu.
Zahvaljujući njemu Judit je postala Judit, a bilo je i mnogo drugih trenerskih uspjeha.
Imao sam sreću da sam dvije i po godine (1994-1996) naučio od njega mnogo u komunikaciji – kako u šahu, tako i u ličnom smislu. Sjećam se s kakvim sam entuzijazmom prolazio dug put do njegovog stana – radujući se ovom uranjanju u svijet velikog šaha, dobrih knjiga, zanimljivih razmišljanja o najrazličitijim stvarima. Prošle su godine, ali ovi susreti su i dalje za pamćenje. I čini se da se razlika u godinama nekako smanjila u osjećaju.
Ponekad zamjenjuje entuzijazam skepticizmom, ali je i dalje oštar na jeziku. On sve prati – i dalje je zanimljivo komunicirati s njim, iako, nažalost, s godinama te komunikacije postaje sve manje.
Želim Vam zdravlje, Leve Borisychu, i hvala Vam na svemu! (Preneseno sa fejsbuka)
Turnir: Tromeč za šampiona Jugoslavije za 1953. godinu između Pirca, Rabara i Fuderera, igrao se u Zagrebu. Tromeč se završio zasluženom pobedom velemajstora Pirca.
Lista učesnika: Propozicije Šampionata Jugoslavije 1953 nalagale su da se u svakom slučaju odredi šampion, a kako su Pirc, Rabar i Fuderer završili sa jednakim brojem poena, to je ostalo da nastupe na tromeču za titulu.
U Uzbekistanu, u prekrasnom gradu oazi Khiva, počeo je dugo očekivani drugi turnir kandidata FIDE za žene. U sledeće dvije sedmice svijet šaha imat će priliku da prati uzbudljive šahovske borbe vodećih svjetskih igračica i saznati ko će se pridružiti pobjednici grupe A, Lei Tingjie, u velikom finalu.
Ceremonija otvaranja bila je ispunjena tradicionalnim detaljima, poput čaja i muzike, što je omogućilo svima – šahistkinjama i gostima – da osjete nevjerovatno uzbekistansko gostoprimstvo.
Pozdravni govor održao je Alisher Sadullaev, predsjednik Uzbekistanske šahovske federacije. „Veoma sam sretan što vidim te jake velemajstore ovdje u Uzbekistanu, vjerovatno po prvi put.“ Da se dodatno zahvalim FIDE na odličnoj saradnji i nadamo se da je to samo početak.
Zamjenik guvernera regije Xorazm, čiji je glavni grad Khiva, Sanatbek Salayev, bio je još jedan gost na ceremoniji otvaranja. Iz njega je zračila velika toplina, a izrazio je veliku radost što se ovako prestižni turnir održava u njegovom kraju.
Nakon govora, došlo je vrijeme za izvlačenje boja figura za svaki meč. Tradicionalno obučene Uzbekistanke su igračicama poklonile prelijepe škrinje sa skrivenim šahovskim kraljicama – jedna sa crnom, a druga sa bijelom. Šahistkinja sa većim rejtingom u svakom meču je imala pravo da bira prva.
Goryachkina, šahistkinja sa najvišim rejtingom na turniru, bila je ta koja je izabrala sanduk sa crnom damom unutra, dajući tako Kosteniuku bijele figure u prvom kolu.
U drugom meču Lagno je birala prije Tan. Opet, pravo izbora se nije pokazalo baš srećnim jer je Lagno odabrala kutiju sa crnom damom.
Prve partije počinju već u utorak, 29. novembra u 15 sati po lokalnom vremenu.
Još jedno izuzetno veče u OŠK Beograd, posvećeno knjigama „Karpov u Dučićevom gradu” i „Magični svet dečjeg šaha”. – Gostovanje velemajstora Milana Draška pretvoreno u praznik
Šahovske večeri Ace Milićevića u prostorijama OŠK Beograd ne prestaju da nadoknađuju ono što nam najviše nedostaje: zajedničko uživanje u skrivenim lepotama drevne igre, daleko važnijim i bogatijim od rezultata i titula. Uvek sa drugačijim povodima i sadržajima, ali upravo onim koji potvrđuju civilizaijski značaj i mesto šaha.
Tako je bilo i ovog petka na Karaburmi, uobličeno dvojnom promocijom šahovskih knjiga, krajnje razičitih po sadržaju, ali bliskih po ljudskim motivima i namerama. Kraći deo večeri, ali ne i zapostavljen po interesovanju mnogobrojnih gostiju, činilo je predstavljanje drugog izdanja knjige „Magični svet dečjeg šaha”, Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak. O glavnoj temi te knjige, zaštititi ličnosti i interesovanje deteta od preteranih ambicija, govorio je Branislav Francuski, najavljujući mnogo širu promociju u Biblioteci grada Beograda, prekosutra u 19 časova.
Gostovanje velemajstora Milana Draška, sa novom knjigom šahovskih putopisa „Karpov u Dučićevom gradu”, pretvorilo je ovo veče u pravi praznik. Podsetilo nas je na najlepša šahovska vremena, ne samo po sjajnim reportažama koje su nekada pisali naši korifeji, već i po sadržaju knjige koja spaja najlepše krajeve i događaje. To je upravo duh svih šahovskih večeri u OŠK Beograd, zahvaljujući čuvaru vatre „Vukova sa Karaburme” Aci Milićeviću, koji ih stvara i kada nije tu:
– Dragi šahovski prijatelji, večeras, nažalost, nisam u mogućnosti da budem sa vama, pa sam zamolio člana uprave i kapitena ekipe gospodina Duška Kojića da vam prenese moje pozdrave i zahvalnost što ste došli da uveličate, po našem mišljenju, značajni šahovski događaj – promociju dve nove knjige iz sveta šaha. Velemajstora Draška pamtim iz njegovih mladih dana kao izuzetno vaspitanog momka sa divnim glasom, nekom čarobnom mešavinom dalmatinsko, hercegovačkog, crnogorskog dijalekta. Ali nisam ni slutio da pored šahovskog ima i ogroman literarni talenat, koji je iskazao u ovoj toploj a pritom vrlo korisnoj knjizi.
Susret kakav se ne propušta: Mihajlo Vujasinović, Nebojša Baralić, Dušan Kojić, Sanja Vuksanović, Milan Draško, Branislav Francuski i Stefan Đurić u OŠK Beograd
Foto M. Nešić
Zoran Živković: „Knjiga velemajstora Draška na poseban način potvrđuje osnovno mediteransko načelo, blisko i suštini šahovske igre, prema kojem je kultura zapravo komunikacija”
Reči našeg istaknutog književnika Zorana Živkovića – tople i birane – dale su susretu dimenziju predavanja daleko šireg opsega: – Knjiga velemajstora Milana Draška, napisana u slavu šahovske igre, predstavlja i jedinstveni spisateljski omaž svetu Mediterana. U taj prvi njegov mediteranski krug, pre svega spada Draškov rodni Mostar i Hercegovina, jer kao da nas stranice iz knjige podsećaju na uvreženo mišljenje da u Hercegovaca osećanje za jezik i istoriju kreće sa majčinim mlekom. Važan deo knjige je Draškov susret sa Italijom, koji podseća da se italijanski predeli čine kao oni na kojima život nije uzaludan na zemlji. Draško svedoči i o lepotama i životu Napulja, tog inače glavnog grada srpskog putopisa, a njegovo oduševljenje obližnjim ostrvom Iskija, spada u najbolje stranice. Knjiga na poseban način potvrđuje osnovno mediteransko načelo, blisko i suštini šahovske igre, prema kojem je kultura zapravo – komunikacija.
Od 24 poglavlja u svojoj novoj knjizi, Draško izdvaja kao najšarmantije poglavlje „Sanja”, najemotivnije „Četrdeset godina je samo tren”, najduhovitije „Kozomarine novinarske bravure”, a najraznovrsnije „Dar trenutka.”
– Posle duge šahovske karijere, osetih da se rađa nova istinska strast. Pregršt je motiva koji iznedre ovakve knjige. Nekad je to muzika, kao u kalabrijskom gradu Kutru. Stojim naslonjen na ogradu posmatrajući beskrajni niz zelenih bregova koji se pružajusve do Jonskog mora. Baš u tom trenutku dopiru zvuci sa klavira iz najbliže kuće. Divna melodija pesme „Lepa, bez duše”, koju je otpevao Rikardo Kočante 1974, uzburka emocije. Drugi put iznenada naletim na kuću u Batumiju u kojoj je pred kraj života boravio Jesenjin. Tu je napisao „Šagane moja”. Ponekad vas skinu s voza ili autobusa na granici ili vas zatekne iznenadni štrajk u Italiji i Francuskoj. Vrhunski motivi su posete grobovima Fišera i Talja, partije sa velikanima i dolazak Karpova u Trebinje, krajem leta 2020. Zanimljiv motiv je i kad vam gospođa iz dalekog Seula, tokom šampionata sveta za mlade, iznenada kaže:„Mi već treći dan sedimo jedno pored drugog”. Gužva je u hotelu „Šeraton”, uvek pronalazim posljednje slobodno mesto. Nisam gledao ljude oko sebe, ali simpatična gospođa jeste, i to vam svakako prija. Knjigu oplemenjuju citati poezije, to je posebni ukras putopisa o Italiji, Sovjetskom Savezu i Francuskoj. Uspomene iz zavičaja, neobični ljudi, oriđinali, izazovu prizivanje slika iz sopstvene mladosti. Najlepši kompliment dobio sam od velemajstora Sanje Vuksanović, moje odane prijateljice:„Tvoja knjiga dotakne najdublje emocije čitalaca”! Velika mi je čast što sam predstavio knjigu u omiljenom kutku šahovskih romantičara. Posebno zahvaljujem Aci Milićeviću i Marjanu Kovačeviću, bez njih bi promocija bila nedosanjani san!
Da program u izvođenju novinara Miroslava Nešića ne bi prošao bez povlačenja poteza, gost večeri nas je počastio analizom partije sa slavnim Viktorom Korčnojem (ovde je prenosimo u vrlo skraćenom obimu), onako kakve analize treba da budu: sa ljudskom notom misaonog dijaloga dve ličnosti, u ljutoj borbi ali uz ogromno uvažavanje. I to nije bilo sve. Gosti su se na brzopoteznom turniru borili za knjige kao nagrade. Sudio je Zoran Sibinović, a pobedio je Milan Simić, ispred Miodraga Poleksića i Branislava Đuraševića.
Za svakog ponešto, za sve velika radost proslavljanja igre bogova, sa malo ličnih ambicija i mnogo blagotvornog druženja, toliko ugroženog u surovom vremenu socijalne distance.
Marjan Kovačević
IZABRANE PARTIJE Igre s bogovima
Viktor Korčnoj u zrelim godinama postaje fenomen: niko nije igrao tako dobro u kasnim sedamdesetim! Ogromna želja za pobedom, fantastična koncentracija, veliki optimizam, osobine iz najboljih godina karijere. Naša partija igrana je u osmom, pretposljednjem kolu. Korčnoj je na dobrom putu da ponovo osvoji banjalučki turnir (kao i 2007), meni ne ide dobro. Sve su prednosti na njegovoj strani, na mojoj samo ogromna inspiracija.
RETIJEVO OTVARANjE M. DRAŠKO – V. Korčnoj Banjaluka, 2008. 1.Sf3 d5 2.g3 c5 3.Lg2 Sc6 4.0-0 e5 5.c4 d4 6.e3!? Mnogo češće se igra 6.d3. 6…e4. Razmišljao je 25 minuta. Pozicija je dotle viđena u samo dve partije: Velikov-Kalaj i Kovalenko-Zakarčenko. 7.Se1 Sf6 8.d3 ed3 9.Sd3 Lg4 10.Da4 Ld7 11.ed4 cd4 12.Te1+. Korčnoj je predložio 12.Db5, navodeći da bi verovatno igrao 12…Le7, žrtvujući pešaka. 12…Le7 13.b4! a6 14.Sc5?! Sporna odluka, pomera se skakač-bloker iz centra. 14…0-0 15.Sd7 Sd7. Riskantno bi bilo 15.Sb7 Dc7 16.Sc5 Lc5 17.bc5 i beli je zaostao u razvoju.
16.La3!? Potez ne deluje estetski. Pitao sam Korčnoja, u nezaboravnoj analizi posle partije, šta misli, odgovorio je: „To je jedini potez”. Belo damino krilo je slabo razvijeno, ali je lovac na g2 vrlo jak. Skladnije deluje 16.a3, ali ne doprinosi razvoju. 16…a5 17.b5 Sb4. Da se crni uzdržao od poteza a5 beli crnopoljac bi se teško aktivirao, ovako će neočekivano imati odlučujuću ulogu!? Korčnoj je smatrao da već bolje stoji, ali je kasnije korigovao stav. Njegovi prijatelji su mi rekli da je u hotelskoj sobi dugo analizirao i povremeno, sa izvesnom dozom rezignacije, govorio: „Pogrešno sam ocenio poziciju…” 18.Sd2 d3 19.Dd1 Lf6 20.Tb1 Sa2?
Ozbiljna greška, beli snažno zahvata inicijativu. 21.Se4 Sc3 22.Sc3 Lc3 23.Te3. Prednost postaje odlučujuća. 23…Se5 24.Lf8 Df8 25.Lb7 Td8 26.Ld5 Ld4 27.Te5 Le5 28.Dd3 a4.
29.c5! Pre 27.Te5 morao sam da uočim ovaj potez, koji me približava pobedi. 29…a3 30.Dc4 g6 31.Te1 a2 32.Da2 Ld4 33.c6 Dc5 34.Lf7+ Kg7 35.Le8 Td5 36.Kg2 Tf5 37.f4 Db5 38.Ld7 Tf7 39.De2 Dc5 40.Dd3 Lf6 41.Te2 Da5 42.Dc4 Dc7 43.Le8 Te7. Otpornije je 43… Tf8. 44.Te7+ Le7 45.Df7+ Kh8 46.Ld7 Dd8 47.h4. Crni predaje.
Prvi i jedini put, na turniru se prolomio snažan aplauz. „Bogovi su pali na teme”.
U Khanti Mansijsku je održan Kup Yugre po rapid tempu, 15’+10’’. Posle 11. kola pobjedio je GM Dmitri Bočarov sa 9 poena. Drugi je GM Pavel Ponkratov, dok je treći Gračev Boris. Četvrti je Evgenije Aleksejev, svi sa 8,5 poena.
Na turniru je učestvovalo 208 igrača, od čega 20 GM, 10 IM, 11 FM.
Этап всероссийских соревнований 2022 года по быстрым шахматам «РАПИД Гран-При России» «Кубок Югры»
ŠK „ČAST I SLAVA“ POBEDNIK I NOVI ČLAN PRVE LIGE SRBIJE
U Ravnom gaju, pored Kragujevca, proteklog vikenda odigrano je takmičenje Prve lige Centralne Srbije u šahu za žene. Od šest prijavljenih ekipa, pojavile su se četiri, koje su odigrale turnir u tri kola po Bergerovom sistemu – svaka sa svakom. Pobeda je pripala pirotskom ŠK „Čast i slava“, koji je ubedljivo slavio u sva tri meča. Presudni meč je bio u 2. kolu – protiv ambiciozne ekipe ŠK „Mladost“ iz Lučana, bivšeg prvoligaša. Pobedama Rumunke Dragomiresku i Dragane Pejić Ranđelović, Piroćanke su slavile za 3:1 i meč u poslednjem kolu, protiv „Ekonomista“ iz Niša, bio je samo formalnost i rutinskih 4:0.
Ekipa ŠK „Čast i slava“ nastupila je u sastavu: velemajstori Emilija Đingarova i Irina Jonesku-Brandis (Rumunija), inter. majstor Angela Dragomiresku (Rumunija) i FIDE majstor Dragana Pejić Ranđelović. Glavni sudija lige bio je Zoran Novoselski, a pehare i medalje pobednicima uručio je Miroljub Merdović, član UO ŠS Centralne Srbije. Na ovaj način, ekipa ŠK „Čast i slava“ postala je član Prve lige Srbije za žene i sledeće godine takmičiće se u društvu najboljih.
U subotu, 26. novembra, nakon teške borbe do posljednjeg minuta, završeno je 30. izdanje FIDE Svjetskog seniorskog prvenstva u šahu u Asiziju (Italija).
Prva šahistinja koja je postala seniorska svjetska šampionka u šahu 2022. bila je legendarna Nona Gaprindashvili (GEO).
Nakon skoro sat vremena igre sa IM Jean-Luc Roosom (FRA), protivnici su se dogovorili za neriješen rezultat. Ovim rezultatom Nona je sakupila 7 poena i bila najbolja po dodatnim kriterijima među svim šahistkinjama u Open 65+ sekciji i osvojila zlato. To je Nonina osma titula svjetske šampionke za seniore, što je izvanredno dostignuće „velike dame šaha“.
WGM Galina Strutinskaia (FID) je takođe završila sa 7 poena (pobjeda u svojoj zadnjoj partiji) i uzela srebro. Bronzana medalja pripala je WFM Larisi Khropovoj (FID) sa 6,5 poena.
VIII memorijalni turnir „Da ih ne zaboravimo“ Pljevlja 2022, u znak sjećanja na preminule pljevaljske šahiste, održan je 27.11.2022. godine u predivnom ambijentu hotela „Franca“ u Pljevljima.Na turniru je učestvovalo 46 igrača, a pored domaćih nastupili su i šahisti iz Prijepolja i Bijelog Polja.
Poslije odigranih 9 kola, prvo mjesto i pobjednički pehar osvojio je Nenad Šćekić sa osvojenih 7,5 poena, koliko je imao i drugoplasirani Stjepan Krstonijević.Treći je bio FM Armin Mušović sa 6,5 poena, koliko je imao i Miloš Zarubica na četvrtom mjestu. Peto mjesto osvojio je Zoran Tošović, a šesto Radomir Matović sa po 6 poena, čime se završava spisak nagrađenih igrača po plasmanu.
Specijalne nagrade osvojili su: Nevena Radošević 4,5 poena-najbolje plasirana šahistkinja; Gorazd Laušević 4 poena-najbolji junior, Dragoljub Koković 6 poena-najbolji veteran i Miloš Beljkaš 5,5 poena-najbolje plasirani nenagrađeni igrač iz Pljevalja.
Turnir su sudili Zoran Peruničić FA, glavni sudija i Savo Bakrač.
Blog Šah-mat liste 