Lev Khariton: Da li je šahovska istorija na optuženičkoj klupi?


Pise: LEV KHARITON

Da li je sahovska istorija na optuzenickoj klupi?

Niko ne dovodi u pitanje cinjenicu da su Bronstein i Smislov (i Botvinik, najvjerovatnije vise od svih drugih) zivjeli u stezi Staljinove epohe. To vrijeme ih je stavljalo na iskusenja, lomilo i unistavalo njihov duh – isto se desavalo naucnicima, piscima, slikarima i glumcima. Ali sah je u rukama velikih majstora izgledao otporan na tiraniju i nasilje. Ljudi su cesto ruseni ali su se sahovske figure, pomocu neke nevidljive carolije ostale otporne na ljudske zakone.

Bronsteinov zivot nije bio lak. Ponekad je izgledalo da je velemajstor cak bezbrizan, ali sta je bilo sakriveno iz te bezbriznosti? Do nedavno nismo znali da je njegov otac bio zatvoren i proveo nekoliko godina u Staljinovom Gulagu. Godine 1951. kada je njegov sin igrao match sa Botvinikom, on je tajno posjetio taj match bez dozvole zatvorske zone koja je bila 101 kilometar daleko od Moskve! Samo zamislite situaciju: igrati match za titulu prvaka svijeta i znati da otac, bjegunac, osudjenik, posmatra vas i vasu partiju u sali za igru!  

Iskreno, match je bio tesko iskusenje i za Botvinika i Bronsteina. Vrijeme je bilo neobicno surovo i oni se nisu podnosili. Nedavno sam kupio knjigu o njihovom matchu koju je napisao Igor Botvinik, necak velikog sampiona. Razumljivo da je on pokusao da idealizuje svog slavnog ujaka. Jasno je da Botvinik nije nikada namjeravao da objavi ovu knjigu! Prije vise godina on je objavio clanak – Da li je sah umjetnost? – u kojem je pokusao da dokaze da je sah umjetnost. Ali ustvari za Botvinika sah je bila u prvom redu nauka u kojoj je on studiozno kao ljekar prilazio svojim protivnicima.   

Listajuci podatke o matchu Botvinnik-Bronstein, bio sam zapanjen: tu nije prikazan talentovan i originalan Bronsteina! Botvinik ga je opisao kao plasljivog igraca koji nije u stanju da racuna vise od dva ili tri poteza unapred. Sa crnim figurama on je uvijek bio spreman na remi, a njegovi napadi su obicno izazvani njegovim strahom da ne izgubi partiju. Da osvoji pola poena, – zabiljezio je Botvinik- Bronstein je spreman na sve. Ne znam da li je Bronstein procitao ove rijeci o sebi ranije, ali je bez sumnje osjecao sta Botvinik misli o njemu. Zasto je dakle Botvinik, osnivac sovjetskog saha, bio toliko iznenadjen sto ga je Bronstein mrzio cijeli zivot?  

Prije nekoliko godina napisao sam clanak „Sa ljubavlju i gorcinom“ o matchu izmedju Botvinika i Bronsteina. Zao mi je zbog nekih izjava koje su iznesena u Bronsteinovom intervju kojima je optuzio Botvinika za sve moguce grehove, nazivajuci ga netalentovanim sahistom cija je jedina zivotna zelja da osvoji titulu prvaka svijeta. Takodje sam kritikovao Bronsteinove uspomene u knjizi „Carobnjakov ucenik“ koju je napisao sa belgijskim novinarom T. Furstenbergom. Na primjer, dok se prisjecao sovjetskog sahovskog majstora Grigorija Goldberga, Bronstein pise da je 1933 Goldberg, Botvinikov dugogodisnji prijatelj i sahovski sekundant poveo Salo Flohra u prodavnicu gdje je taj velemajstor kupio krzneni kaput. Poslije toga, Flohr je, da tako kazem, u znak zahvalnosti izgubio dvije partije od Botvinika i njihov match je zavrsen nerjeseno. Da li je zaista lijepo da se tako pominjemo ljude koji su umrli prije mnogo godina, ljude koji su svoj zivot posvetili sahu? Ne trebam da pominjem da za takve tvrdnje treba imati sigurne dokaze. Iako, ponavljam, ako citate sta je Botvinik napisao o Bronsteinu, razumjecete ovu gorcinu.   U svakom slucaju, u svom sam clanku kritikovao Bronsteina. Ova kritika je bila jasno usmjerena, iako sam u ljutnji vjerovatno otisao predaleko, pa sam neko vrijeme poslije objavljivanja clanka, dobio pismo od prijatelja iz Moskve koji dobro poznaje Bronsteina. Iz pisma sam saznao da je velemajstor u teskoj depresiji i da zali sto je zivot posvetio sahu. Sto je jos gore on smatra sah beskorisnim zanimanjem!


Mnogo prije primjetio sam Bronsteinove ekscentricnosti. Bilo sta da diskutujete sa njim, na kraju razgovor ce doci do tragicne 23. partije njegovog matcha sa Botvinikom. Izgleda da proslost drzi Bronsteina vjecitim zarobljenikom stetno djelujuci na njegovu podsvijest. Ne mislim da su moji prijatelji i ja jedini koji znamo Bronsteinove ekscentricnosti. Bez sumnje, takvi ljudi kao Aleksandar Roshal, vrlo blisko povezani sa sahom i sahistima znaju Botvinika veoma dobro. Roshal je mogao razgovarati sa Bronsteinom „u cetiri oka“; mogao mu je pokazati svoju naklonost za njegove ideje. Ali, zasto je pozurio da objavi Bronsteinova sjecanja na Zurich? Da je odbio da to objavi, to ne bi bila cenzura. Nije neophodno da se objavi takav materijal koji nije dovoljno dokumentovan.


Cijelo vrijeme slusam isto pitanje: gdje je Roshal pogrijesio? Sjecanja su Bronsteinova. Da, to je istina. Ali Roshal, koji je vrlo inteligentan covjek, rekao bih prodoran covjek, shvaca da ce iznosenjem ovih sjecanja pruziti kod citalaca koji to zele da dobiju, da tako kazem „vruc materijal“.   Roshal je previdio da ce biti ocjenjen kao tragac za istinom od povrsnih i nekompetentnih citalaca. Sjecam se da sam negdje sredinom 1991 citao u Roshalevom casopis „64-sahovska revija“ clanak o Aljehinu. Ruski sampion je velican kao uzviseni plemic, koji je bio tako ponosan da se odbio da rukuje sa bilo kim ko je pogresno izgovarao njegovo ime! Iskreno, takvo ponasanje je cast za svakog covjeka! Ubrzo poslije toga, u septembru 1991. godine, sreo sam Roshala na Immopar Cup Tournament u Parizu. Njegovo lice je zracilo od srece. Prva stvar koju me pitao je da li sam citao u „64“ Aljehinove antisemitske clanke. “Ja sam prvi objavio taj materijal!”- Roshal je ponosno rekao. Samo nekoliko nedjelja prije toga, Sovjetski Savez je dozivio avgustovski puc, struja se okrenula, i Roshal, cisti oportunista, je otplivao sa novom strujom. Hvaljenje Aljehina bi bio povod da ga napadaju! Nazalost, takvi ljudi kao Roshal su zaista brojni. Oni su nepotopivi usprkos svim socijalnim metezima i politickim promjenama!  

Bronsteinova sjecanja, Smyslovljev odgovor (i njegov odgovor je bio kao forsiran potez – ko moze cutati poslije Bronsteinovih optuzbi?) dovode mi u sjecanje slavne rijeci Borisa Pasternaka: “Istorija ne pokazuje kakvu smo odjecu nosili; istorija pokazuje kakvi smo bili bez odjece”.

Da, urednik „64“ pokazuje brilijantnog velemajstora bez odjece pred brojnim citaocima. Skoro odmah, kao da je postojao dogovor izmedju Roshala i drugih citalaca, na internet sajtu www.chesscafe.com objavljen je veliki clanak Andy Soltysa: „Izdaja u Zurichu“ u kojoj autor, bez imalo dubljih saznanja o sovjetskoj istoriji i sovjetskom sahu donosi svoju sopstvenu osudu trazeci Smislovljevo priznanje da je kriv. Iskreno, prema Soltysu, Smislov bi trebao da pravda svoju krivicu ovako: Dakle, igrao sam u Zurichu, i sve je bilo namjesteno da ja postanem pobjednik turnira.

Iskreno, moji dragi prijatelji, niko do sada nije ponistio pretpostavke o nevinosti. Molim vas dokazite da su Smislovljeve pobjede namjestene, da je ta partija – dragulj na kraju turnira sa Keresom lazna. A ko ostaje od svjedoka danas? Averbah, Tajmanov? Ali, od njih necete cuti nista drugo osim nekih dvosmislenih fraza.

Zasto je Bronstein tek sada, kada je vecina velemajstora koji su ucestvovali na turniru u Zurichu umrla, poceo da postavlja pitanje vrednosti turnira kandidata 1953. godine? Sta bi mi trebali misliti o Bronsteinovom remek djelu, njegovoj knjizi o Zurichu, ako je vecina kljucnih partija, kao sto on smatra danas, namjestena, a Smislov pobjednik kojeg je odredila sovjetska vlada?

Uzmimo Bronsteinovu i Furstenbergovu knjigu „Carobnjakov ucenik“. U ovoj knjizi mogao sam prvi put procitati tvrdnju da je Smislov bio proteziran od sovjetske vlade. Prilicno je neobicno da se moze u ovoj knjizi procitati i poglavlje koje je napisao Smislov, a u kojem velica Bronsteinov talenat i dostignuca. Mozda Smislov nije vidio sto je njeov prijatelj napisao o njemu u toj knjizi. Ili sto je vise vjerovatno, autori te knjige su bez znanja Smislova, ukljucili njegove uspomene na Bronsteina u njihovu knjigu.  

Ili jedna druga nelogicnost u toj knjizi. Bronstein prica kako je na turniru u Budimpesti 1950 njegov trener  Boris Weinstein odlucio da Boleslavski koji je vodio na turniru ne treba da pobjedi na na njemu. U proslosti on je uvijek gubio od Botvinika i zato je Weinstein vjerovao da on nema sanse da osvoji titulu prvaka svijeta. Odluceno je da Bronstein dostigne Boleslavskog a da kasnije sovjetski zvanicnici organizuju match turnir uz ucesce Botvinika, Bronsteina i Boleslavskog da bi njih dvojica srusili Botvinika. Cijela prica koju su ispricali Bronstein i Furstenberg imala je za cilj da dokaze da je partija- dragulj iz zadnjeg kola izmedju Bronsteina i Keresa bila namjestena partija. Smislov je takodje nagovjestio ovu implikaciju u svom odgovoru  Bronsteinu u „64“. Ali, kako da shvatimo to sto je ova partija objavljena kao jedna od najljepsih partija u Bronsteinovoj karijeri u knjizi „Carobnjakov ucenik“?

Treba naglasiti da Bronsteinova knjiga o turniru u Zurichu je s pravom smatrana kao jedno od najvecih remek dijela sahovske literature. Generacije sahista su nastale na toj knjizi, Bonsteinovim brilijantnim komentarima i, jos preciznije, na komentarima partije Keres-Smislov u kojoj je Bronstein ispjevao pohvale Smislovljevoj neuporedivoj intuiciji. Sta trebaju ljubitelji saha da ocekuju od sahovske istorije? Da li bi trebali da se zadovolje ako je iznesena gomila lazi?

Ispod su partije koje je velemajstor David Bronstein oznacio kao sumnjive. Moje pitanje citaocima je: da li ovakva remek-djela mogu biti namjestene partije?

D.Bronstein – P.Keres
Candidates’ Tournament, Budapest , 1950

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0-0 Be7 6.Re1 b5 7.Bb3 0-0 8.d4 d6 9.c3 Bg4 10.h3 Bxf3 11.Qxf3 exd4 12.Qd1 dxc3 13.Nxc3 Na5 14.Bc2 Re8 15.f4 b4 16.Nd5 Nxd5 17.Qxd5 c6 18.Qd3 g6 19.Kh1 Bf8 20.Rf1 Bg7 21.Bd2 c5 22.Ba4 Rf8 23.Rab1 Qb6 24.f5 Bd4 25.Qg3 Nc4 26.Bh6 Bg7 27.Bxg7 Kxg7 28.f6+ Kh8 29.Qg5 b3 30.axb3 Qb4 31.bxc4 Qxa4 32.Rf4 Qc2

33.Qh6! 1-0

P.Keres – V.Smyslov
Candidates’ Tournament Zurich ,1953

 1.c4 Nf6 2.Nc3 e6 3.Nf3 c5 4.e3 Be7 5.b3 0-0 6.Bb2 b6 7.d4 cxd4 8.exd4 d5 9.Bd3 Nc6 10.0-0 Bb7 11.Rc1 Rc8 12.Re1 Nb4 13.Bf1 Ne4 14.a3 Nxc3 15.Rxc3 Nc6 16.Ne5 Nxe5 17.Rxe5 Bf6 18.Rh5 g6

19.Rch3!? dxc4 20.Rxh7 c3 21.Qc1 Qxd4 22.Qh6 Rfd8 23.Bc1 Bg7 24.Qg5 Qf6 25.Qg4 c2 26.Be2 Rd4 27.f4 Rd1+ 28.Bxd1 Qd4+ 0-1

Y. Geller – D.Bronstein
Candidates’ Tournament Zurich,1953

 1.d4 e6 2.Nf3 Nf6 3.c4 d5 4.cxd5 exd5 5.Nc3 c6 6.Qc2 Bg4 7.Bg5 Nbd7 8.e3 Bd6 9.Bd3 Qc7 10.0-0-0 h6 11.Bh4 Bb4 12.Kb1 Bxc3 13.Qxc3 0-0 14.h3 Bh5 15.Qc2 Ne4 16.Bxe4 dxe4 17.g4 Bg6 18.Nd2 Nb6 19.Nc4 Nd5 20.Bg3 Qd7 21.Ne5 Qe6 22.Qb3 Bh7 23.Rc1 a5 24.Qxb7 Nb4 25.Nc4 c5 26.dxc5 Nd3 27.c6 f5 28.gxf5 Bxf5 29.Rhg1 Bg6 30.Rc2 Rac8 31.Bd6 Rfe8

 32.Qd7 Qf6 33.c7 Bf5 34.Qb5 Bxh3 35.Bg3 Be6 36.Nd6 Nb4 37.Nxe8 Bxa2+ 38.Kc1 Qe7 39.Nd6 Nd3+ 40.Kd2 Rxc7 41.Qe8+ Qxe8 42.Nxe8 Rd7 43.Rc7 1-0

LEV KHARITON

(CHESSPRESS (April, 2004) www.pakchess.com )

(Preneseno iz stare Šah-mat liste)

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.